Taksi prijevoz | Teretni prijevoz
Prijevoznici u teretnom prijevozu
Teretni prijevoz
Cestovni teretni prijevoz osigurava brzu i fleksibilnu dostavu robe koristeći vozila poput kamiona i kamioneta. Ova vrsta prijevoza omogućuje prilagodljivost u rutama i vremenima dostave, čineći je ključnom karikom u distribucijskom lancu, posebno za kraće udaljenosti i dostave na teško dostupna područja.
Cjenik usluge upravitelja prijevoza
za prijevoznike u teretnom prijevozu
Važne informacije za prijevoznike u teretnom prometu
Javni cestovni prijevoz putnika
Djelatnost javnog cestovnog prijevoza tereta ili putnika u unutarnjem cestovnom prometu može obavljati pravna ili fizička osoba-obrtnik ako je upisana u sudski, odnosno obrtni registar za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza i ako posjeduje licenciju za unutarnji prijevoz koju izdaje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove prometa, prema sjedištu/prebivalištu prijevoznika. Javni cestovni prijevoz je prijevoz tereta ili putnika koji je pod istim uvjetima dostupan svim korisnicima prijevoznih usluga i koji se obavlja u komercijalne svrhe, radi ostvarivanja dobiti od strane prijevoznika.
Licencija
Licenciju za unutarnji prijevoz može dobiti fizička osoba-obrtnik ili pravna osoba ako:
- ima dobar ugled
- ima financijsku sposobnost
- ispunjava uvjet stručne osposobljenosti
- ispunjava uvjet tehničke sposobnosti tako da je vlasnik najmanje jednog registriranog motornog vozila za pojedine vrste prijevoza za koju vrstu traži licenciju, ili ako ima pravo na upotrebu tog vozila na osnovi sklopljenog ugovora o zakupu ili leasingu, ugovora o podzakupu ili ugovora o najmu
- ispunjava uvjet da ne postoji dug za porezne obveze i obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što se dokazuje potvrdom ne starijom od 30 dana do dana podnošenja zahtjeva za izdavanje licencije
- ima poslovni nastan, odnosno sjedište ili prebivalište u Republici Hrvatskoj
Djelatnost međunarodnog javnog cestovnog prijevoza tereta ili putnika može obavljati pravna ili fizička osoba ako je upisana u sudski, odnosno obrtni registar za obavljanje djelatnosti javnog cestovnog prijevoza tereta ili putnika i ako posjeduje licenciju Zajednice.
Licenciju Zajednice prijevozniku s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj izdaje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Prijevoznik koji ima licenciju Zajednice za određenu vrstu prijevoza ne treba imati licenciju za tu vrstu unutarnjeg prijevoza, nego unutarnji prijevoz obavlja temeljem odgovarajuće licencije Zajednice.
Licencija je akt kojim se odobrava obavljanje djelatnosti javnog prijevoza tereta ili putnika u cestovnom prometu, pružanje kolodvorskih usluga na autobusnim i teretnim kolodvorima i obavljanje agencijske djelatnosti u cestovnom prijevozu. Licencija se izdaje za razdoblje od 10 godina, a prijevoznik je dužan podnijeti zahtjev za izdavanje nove licencije najmanje 2 mjeseca prije isteka važenja licencije.
Dozvola za prijevoz
Dozvola za prijevoz je akt određen Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, međunarodnim ugovorom ili propisom Europske unije, na temelju kojeg se obavlja prijevoz.
Prijevoz za osobne potrebe
Prijevoz za osobne potrebe je nekomercijalni prijevoz tereta ili osoba koji nenaplatno obavlja fizička osoba isključivo za svoje potrebe, odnosno za potrebe članova svoje uže obitelji, vozilom koje ima u vlasništvu ili koje koristi na temelju ugovora o zakupu/leasingu ili po nekoj drugoj pravnoj osnovi i koji nema obilježja drugih oblika prijevoza.
Prijevoz za vlastite potrebe
Prijevoz za vlastite potrebe je prijevoz tereta ili osoba koji obavljaju fizičke osobe-obrtnici ili pravne osobe kao logističku potporu svojoj osnovnoj djelatnosti, pri čemu je osnovnu djelatnost nemoguće obavljati bez tog prijevoza, a prijevozna djelatnost je samo pomoćna djelatnost te osobe u obavljanju glavne djelatnosti, te koji se obavlja pod uvjetima propisanim Zakonom i koji nema obilježja drugih oblika prijevoza. (Zakon o prijevozu u cestovnom prometu).
Vozilo u prometu na cesti
Vozilo u prometu na cesti mora udovoljavati uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase i osovinskog opterećenja utvrđenih posebnim propisom. U slučaju da zbog karakteristika tereta i drugih opravdanih okolnosti na mjestu utovara nije bilo moguće odrediti masu tereta, dopušteno je odstupanje najveće dopuštene mase i dopuštenog osovinskog opterećenja do maksimalno 3%.
Teret na vozilu mora biti raspoređen, a po potrebi i osiguran, pričvršćen i pokriven na način da ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti, ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom, ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom, ne stvara suvišnu buku i ne rasipa se po cesti. (Zakon o sigurnosti prometa na cestama).
Analogni tahograf
Analogni tahograf je uređaj u cestovnom prometu za bilježenje brzine i prijeđenog puta, kao i vremena rada i odmora gdje se podatci zapisuju na tahografski listić na kojem vrh pisača ostvaruje zapis mehaničkim pritiskom na tahografski listić, a koji omogućava bilježenje podataka za jedan dan.
Sva vozila čija je najveća dopuštena masa s priključnim vozilom veća od 3.5t i autobusi konstruirani ili trajno prilagođeni za prijevoz više od devet putnika, uključujući i vozača, a koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj nakon stupanja na snagu Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu moraju imati ugrađen tahograf.
Digitalni tahograf
Digitalni tahograf je uređaj u cestovnom prometu za bilježenje brzine i prijeđenog puta , kao i vremena rada i odmora gdje se podatci zapisuju u radnu memoriju i memorijsku karticu, a koji omogućuje pohranu podataka za razdoblje od 365 dana.
Sva vozila čija je najveća dopuštena masa s priključnim vozilom veća od 3.5t i autobusi konstruirani ili trajno prilagođeni za prijevoz više od devet putnika, uključujući i vozača, a koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj moraju imati ugrađen tahograf u skladu s Uredbom (EU) br. 165/2014. osim vozila koja su prvi put registrirana prije 1. svibnja 2006. godine, u suprotnom, ako u takvim vozilima nije ugrađen tahograf ili se ne koristi na propisani način kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
Poslodavci su dužni osigurati sigurno preuzimanje podataka o radnom vremenu vozača iz tahografa i tahografskih kartica. Podatci iz evidencije čuvaju se najmanje 36 mjeseci od dana isteka razdoblja na koje se odnosi.
Dnevni odmor
DNEVNI ODMOR je dnevno razdoblje tijekom kojega vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom, a obuhvaća „redoviti dnevni odmor“ i „skraćeni dnevni odmor“.
REDOVITI DNEVNI ODMOR je neprekinuto razdoblje odmora od najmanje 11 sati. Može se koristiti i u dva dijela, tada prvi odmor mora trajati neprekinuto minimalno 3 sata, a drugi dio neprekinuto minimalno 9 sati.
SKRAĆENI DNEVNI ODMOR je neprekinuto razdoblje odmora kraće od 11 sati, ali ne kraće od 9 sati.
Tjedni odmor
TJEDNI ODMOR je tjedno neprekidno razdoblje tijekom kojega vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom, a obuhvaća „redoviti tjedni odmor“ i „skraćeni tjedni odmor“.
REDOVITI TJEDNI ODMOR je odmor koji neprekinuto traje najmanje 45 sati.
SKRAĆENI TJEDNI ODMOR je odmor koji neprekinuto traje manje od 45 sati, ali ne kraće od 24 sata.
Radno vrijeme
Radno vrijeme je vrijeme od početka do završetka rada, tijekom kojeg se mobilni radnik nalazi na svom radnom mjestu, na raspolaganju poslodavcu te obavlja svoje poslove.
U radno vrijeme se ubraja vožnja, ukrcaj i iskrcaj tereta, pomoć putnicima kod ulaska i izlaska iz vozila, čišćenje i održavanje vozila, ostali poslovi vezani za osiguravanje sigurnosti vozila, njegova tereta i putnika.
Ako prosjek od 48 sati nije prekoračen tijekom četiri mjeseca, maksimalno tjedno radno vrijeme može se produljiti do 60 sati.
Poslodavci su dužni evidentirati radno vrijeme mobilnih radnika i dužni su na zahtjev izdati mobilnim radnicima evidenciju o određenim satima. Evidencija se mora čuvati najmanje tri godine nakon isteka razdoblja na koje se odnosi.
Mobilni radnik
Mobilni radnik je svaki radnik koji čini dio prijevoznog osoblja u tvrtki koja obavlja cestovni prijevoz tereta ili putnika kao javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe, uključujući i vježbenike i naučnike glede odredaba koje se odnose na odmore mobilnih radnika.
Potvrda o aktivnostima vozača
Potvrda o aktivnostima vozača je potvrda koju izdaje pravna ili fizička osoba-obrtnik vozaču za razdoblje dok vozač nije upravljao vozilom (bolovanje, godišnji odmor…) ili je upravljao vozilom koje je izuzeto od primjene Zakona.
Prekid vožnje
Prekid vožnje je razdoblje tijekom kojega vozač ne može upravljati vozilom ili obavljati druge poslove te koje se koristi isključivo za odmor.
Vrijeme vožnje
VRIJEME VOŽNJE tijekom bilo koja dva uzastopna tjedna ne smije biti dulje od 90 sati.
DNEVNO VRIJEME VOŽNJE ne smije biti dulje od devet sati, iznimno, dnevno vrijeme vožnje može se produljiti na najviše deset sati, ali ne više od dvaput tjedno. Nakon razdoblja vožnje od četiri i pol sata, vozač je dužan prekinuti vožnju najmanje 45 minuta, osim ako uzima razdoblje odmora. Prekid vožnje se može zamijeniti prvim prekidom vožnje od najmanje 15 minuta, nakon kojeg slijedi prekid vožnje od najmanje 30 minuta od kojih je svaki raspoređen tijekom razdoblja od četiri i pol sata.
Vozač može odstupiti od ovih pravila kada upravlja vozilom kojem je potrebno da stigne do najbližeg prikladnog mjesta za zaustavljanje kako bi se osigurala sigurnost ljudi, vozila ili njegovog tereta s tim da se ne ugrožava sigurnost cestovnog prometa. Vozač je dužan navesti razloge takvog postupanja ručno, na obrascu evidencije radnog vremena ili na tahografskom listiću, najkasnije po dolasku na najbliže prikladno mjesto za zaustavljanje.
TJEDNO VRIJEME VOŽNJE vozača može iznositi maksimalno 56 sati.
Noćni rad
Noćni rad je u Republici Hrvatskoj propisan Zakonom između 00:00 i 05:00 sati. Ako mobilni radnici obavljaju noćni rad, njihovo ukupno radno vrijeme ne smije trajati dulje od 10 sati unutar 24-satnog razdoblja od tog noćnog rada.
Neosigurano vozilo
Neosigurano vozilo je svako motorno vozilo, odnosno priključno vozilo koje podliježe obvezi registracije te po propisima o registraciji mora imati prometnu dozvolu, za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti ili je trajanje osiguranja isteklo, a ugovor o osiguranju nije produžen ni u počeknom roku. Počekni rok je razdoblje nakon isteka ugovora o osiguranju u kojem se prava i dužnosti iz ugovora o osiguranju produžuju, a može trajati najviše 30 dana.
Vozač je obvezan za vrijeme uporabe prijevoznog sredstva u prometu imati policu osiguranja ili drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju koji mora predočiti na zahtjev ovlaštene službene osobe. (Zakon o obveznim osiguranjima u prometu).
Paleta i kontejner
PALETA je vrsta pomoćne opreme koja omogućuje formiranje kompaktnog i čvrstog paketa složenog iz raznih vrsta komadne robe. U prijevoznom procesu najviše se koriste ravne palete dimenzija 1200x800mm i/ili 1200x1000mm, na koje se može složiti do 1000kg tereta.
KONTEJNER je prijevozni uređaj dovoljno snažan za opetovanu uporabu, obično uz mogućnost slaganja jednog na drugi i s ugrađenom opremom za premještanje na različite vrste prijevoza. Kontejner mora biti potpuno ili djelomično zatvoren, ali da čini odijeljeni prostor namijenjen smještaju robe, s najmanje jednim vratima; mora biti konstruiran tako da se brzo, sigurno i jednostavno puni i prazni; mora omogućavati brzi prijevoz robe s jednim ili više prijevoznih sredstava bez prekrcavanja; materijal od kojeg je izrađen mora biti postojan i dovoljno čvrst; mora biti otporan na vremenske prilike i prikladan za višekratnu uporabu; volumen kontejnera mora biti najmanje jedan kubni metar.
Kontejneri se svrstavaju u dvije osnovne skupine: univerzalni i specijalni kontejneri.
Univerzalni kontejneri su namijenjeni za prijevoz robe za široku potrošnju pakiranu u tvorničku ambalažu.
Specijalni kontejneri (kontejneri s izotermičkim obilježjima i kontejneri cisterne) služe za prijevoz posebnih vrsta roba.
Prometna nesreća
PROMETNA NESREĆA je događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće, ili je izazvana materijalna šteta. (Zakon o sigurnosti prometa na cestama).
Vozač koji ne ostane na mjestu prometne nesreće kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna.
Vozač koji se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužan je na zahtjev ovlaštene osobe prevesti osobu ozlijeđenu u prometnoj nesreći do najbliže zdravstvene ustanove.
MATERIJALNA ŠTETA u prometnoj nesreći je šteta nastala na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.
Opći uvjeti prijevoza
OPĆI UVJETI PRIJEVOZA je akt kojeg donosi prijevoznik, a kojim se utvrđuju uvjeti pod kojima se obavlja prijevoz (cjenik, ponašanje putnika, prijevoz životinja, prijevoz prtljage…).
PRIJEVOZNI UČINAK u prijevozu tereta mjeri se tonskim kilometrima.
Vozila
RADNO VOZILO je bilo koji teretni automobil ili priključno vozilo na koje su ugrađeni uređaji ili oprema za obavljanje radova na način da se na vozilu ne može prevoziti nikakav drugi teret. (Zakon o sigurnosti prometa na cestama)
RADNI STROJ je motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom (kombajn, valjak, kosilica, buldožer, viličar i sl.).
SKUP VOZILA je motorno vozilo i priključna vozila koja u prometu na cestama sudjeluju kao cjelina.
TERETNI AUTOMOBIL je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari.
TEGLJAČ je teretni automobil namijenjen za vuču poluprikolica.
PRIKLJUČNO VOZILO je vozilo namijenjeno da ga vuče motorno vozilo, bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica.
PRIKOLICA je priključno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik.
POLUPRIKOLICA je priključno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojeg prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo.
LAKA PRIKOLICA je priključno vozilo čija najveća dopuštena masa nije veća od 750kg.
OZNAČAVANJE TERETA NA TERETNOM VOZILU u slučaju kad teret premašuje više od jednog metra najudaljeniju točku na stražnjem dijelu vozila: najizbočenija točka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priključnim vozilom mora biti označena pločom. To je ploča kvadratnog oblika, dimenzija 50×50 cm, obojena naizmjeničnim kosim trakama reflektirajuće narančaste i bijele boje i postavljena okomito na uzdužnu os vozila.
OSOVINSKO OPTEREĆENJE je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila.
UKUPNA MASA VOZILA je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uključujući i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu priključnog vozila s teretom, ako je ono pridodano vučnom vozilu.
NAJVEĆA DOPUŠTENA MASA je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću.
NOSIVOST je dopuštena masa kojom se vozilo smije opteretiti do najveće dopuštene mase određene podzakonskim propisima ili prema deklaraciji proizvođača vozila s obzirom na dopuštena opterećenja nosivih sklopova.
MASA VOZILA je masa vozila u stanju spremnom za vožnju (masa praznog vozila) u skladu s homologacijskim zahtjevima.
NAJVEĆA ŠIRINA VOZILA je razmak između najizbočenijih bočnih dijelova vozila, bez tereta.
NAJVEĆA VISINA VOZILA je razmak između vodoravne podloge i najvišeg dijela vozila kada je neopterećeno i kada su gume napumpane na tlak koji propisuje proizvođač vozila.
Oznake na vanjskim bočnim stranama teretnog vozila
- vozila namijenjena za prijevoz tereta u javnom cestovnom prijevozu na bočnim stranama moraju imati istaknutu oznaku imena i prezimena te prebivalište fizičke osobe-obrtnika, odnosno naziv i sjedište trgovačkog društva koje obavlja prijevoz, pri čemu podatci navedeni u oznaci moraju odgovarati podatcima navedenim u licenciji za obavljanje javnog cestovnog prijevoza tereta
- vozila namijenjena za prijevoz tereta za vlastite potrebe na bočnim stranama (na vratima vozila) moraju imati istaknut vidljivi natpis „PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE“, imati oznaku imena i prezimena te prebivališta fizičke osobe-obrtnika, odnosno naziv i sjedišta trgovačkog društva koje obavlja prijevoz za vlastite potrebe, pri čemu podatci navedeni u oznaci moraju odgovarati podatcima navedenim u Prijavi prijevoza za vlastite potrebe
Uređaj za kočenje
a) sustav radnog kočenja
b) sustav pomoćnog kočenja
c) sustav parkirnog kočenja
Dodatna svijetla
GABARITNA SVJETLA moraju imati motorna i priključna vozila koja su šira od 2,10m. Na takva vozila se postavljaju dva svjetla s prednje strane vozila i dva sa stražnje strane vozila.
ROTACIJSKA (TREPTAVA) SVJETLA moraju biti postavljena na najviše mjesto na vozilu i biti vidljiva sa svih strana, ili može biti postavljeno više rotacijskih i/ili treptavih svjetala raspoređenih tako da se s bilo koje strane vozila vidi najmanje jedno svjetlo.
RETROREFLEKTIRAJUĆE TRAKE (visoke uočljivosti) za označavanje konture vozila smiju biti postavljene samo na vozilima kategorije M, N i O, osim M1 i O1. Trake se smiju postavljati samo s bočne i sa stražnje strane vozila i moraju se protezati duž 80% širine, odnosno dužine vozila. Širina trake smije biti od 50 do 60mm i mora biti bijele ili žute boje.
Teretni kolodvor
Teretni kolodvor je objekt za prihvat i otpremanje teretnih motornih vozila koji mora ispunjavati uvjete propisane Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu.
Teretni list
Teretni list je akt koji prati teret tijekom javnog prijevoza i prijevoza tereta za vlastite potrebe i koji mora sadržavati najmanje: datum i mjesto izdavanja, ime i prezime ili naziv pošiljatelja te njegovu adresu, ime i prezime ili naziv prijevoznika, registarsku oznaku vozila, datum i mjesto utovara tereta, ime i prezime ili naziv primatelja i mjesto istovara, naznaku količine i vrste tereta, popis isprava koje se prilažu uz teretni list, a koji je prijevoznik dužan čuvati najmanje dvije godine od dana kada je prijevoz obavljen, a može se voditi u elektroničkoj ili pisanoj formi.
Vrste prijevoza
KOMBINIRANI PRIJEVOZ je prijevoz tereta između država članica, pri čemu se kamion, prikolica, poluprikolica s vučnim vozilom ili bez njega, izmjenjivi sanduk ili kontejner od 20 stopa ili više, koristi na cesti pri početnoj ili završnoj dionici putovanja, a u dionici prijevoza željeznicom, unutarnjim vodama ili morem, te ta dionica mora biti dulja od 100km zračne linije. Pri tome prijevoz tereta koji se odvija cestom čini početnu ili završnu dionicu cestovnog prijevoza.
IZVANREDNI PRIJEVOZ je prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s teretom premašuju propisane dopuštene dimenzije ili ukupnu masu, odnosno propisana osovinska opterećenja. Izvanredni prijevoz se u pravilu obavlja po noći, a iznimno kada to dopuštaju uvjeti odvijanja prometa, može se obavljati i po danu. Vozilo pratnje izvanrednog prijevoza mora biti opremljeno žutim rotirajućim svjetlom i osvijetljenom pločom s natpisom „Izvanredni prijevoz“. Troškove izvanrednog prijevoza snosi podnositelj zahtjeva.
DOZVOLA ZA IZVANREDNI PRIJEVOZ se izdaje:
- ako je vozilo ili teret konstrukcijski nedjeljiv na način da jednostavnom demontažom dijelova vozila ili tereta nije moguće uskladiti ukupnu masu, osovinska opterećenja ili dimenzije s propisanim iznosima ili ograničenjima označenim prometnim znakom za cestu ili njezin dio, odnosno ako prijevoz vozila ili tereta nije moguće u cijelosti obaviti drugim prijevoznim sredstvom, ili ako su troškovi organizacije i izvršenja prijevoza drugim prijevoznim sredstvom složeni i nerazmjerno visoki
- u drugim hitnim slučajevima kad to zahtijevaju izvanredne okolnosti i racionalnost prijevoza, ako je pri izvršenju istog moguće osigurati osigurati nužne uvjete u pogledu zaštite cesta, te sigurnosti i protočnosti prometa
Vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati sljedećim propisanim uvjetima:
- glede dimenzija
- najveće dopuštene mase
- osovinskog opterećenja
- zaštite okoliša
- imati ispravne propisane uređaje i opremu
Osnovni pojmovi u cestovnom prijevozu
CEMT je multilateralna dozvola Europske konferecije ministara prometa za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza tereta na području država članica International transport foruma ITF, vozilima registriranim u jednoj od država članica ITF-a. CEMT dozvole se preuzimaju na početku godine, najkasnije do 15. siječnja, a vrijedi jednu godinu.
CMR propisi vrijede u međunarodnom prijevozu. Zahtjevi na temelju prijevoza koji podliježe propisima CMR, uz iznimku namjernih radnji i grube nepažnje , zastarijevaju nakon godinu dana.
TERETNI LIST CMR je dokument koji služi kao dokaz o sklopljenom ugovoru o prijevozu u međunarodnom prijevozu robe. Prvi primjerak teretnog lista CMR- crveni predaje se pošiljatelju, drugi- plavi predaje se primatelju, a treći- zeleni ostaje prijevozniku.
KARNET TIR je carinski dokument kojim se pojednostavljuju carinske formalnosti u međunarodnom prijevozu robe. Roba se kreće preko međunarodnih granica s minimalnim ometanjima i stajanjima, kašnjenja i troškovi transporta su smanjeni, dokumenti su pojednostavljeni i standardizirani te nema potrebe za depozitom na granicama tranzitnih država. Karnet TIR se može dobiti kod nadležne udruge za cestovni prijevoz robe.
ADR je skraćenica međunarodne konvencije za prijevoz opasnih tvari.
CARINSKE PROVJERE su posebne radnje koje Carinska uprava poduzima radi osiguranja pravilne primjene carinskih propisa, a sastoje se od pregleda robe, provjere podataka u deklaraciji te provjere postojanja i vjerodostojnosti isprava podnesenih u elektroničkom ili pisanom obliku, pregled poslovnih knjiga i drugih isprava o poslovanju, pregled prijevoznih sredstava, pregled prtljage i ostalih stvari koje putnici nose sa sobom ili na sebi, te obavljanja pretraga i drugih potrebnih radnji.
TARIC je informatička verzija carinske tarife Zajednice EU koja sadržava sve podatke vezano za uvoz i uvozna davanja, izvoz i mjere koje se primjenjuju na pojedinu robu.
EORI BROJ je jedinstveni broj koji gospodarskim subjektima dodjeljuje carinska služba, a koristi se za identifikaciju gospodarskih subjekata u njihovim odnosima s carinskim vlastima.
IBAN je jedinstveni međunarodni identifikator računa klijenta u banci određen u skladu s međunarodnim standardima Europske komisije za bankovne standarde ISO 13616.
CPD je međunarodni carinski dokument koji se koristi za privremeni uvoz motornog vozila u stranu državu i zamjenjuje ostavljanje velikog depozita (najčešće u vrijednosti vozila) na granicama, te jamči da će vozilo biti izvezeno iz strane države, odnosno da će sva carinska davanja u protivnom biti plaćena. CPD se izdaje u ovlaštenim poslovnicama Hrvatskog autokluba.
ZELENA KARTA OSIGURANJA je međunarodna karta osiguranja od automobilske odgovornosti koju izdaje nacionalni ured za osiguranje kao dokaz o postojanju valjanog osiguranja od automobilske odgovornosti na području država članica sustava zelene karte osiguranja.
ATA KARNET je jednostavan međunarodni carinski dokument koji se koristi za pojednostavljenje privremenog uvoza u stranu zemlju. Karnete izdaju isključivo gospodarske komore učlanjene u međunarodni ATA garantni lanac pri Međunarodnom uredu trgovačkih komora, sa sjedištem u Parizu, koji upravlja tim lancem. ATA karnet vrijedi godinu dana od izdavanja.
ATA karnet pokriva tri glavne kategorije:
- privremeni uvoz uzoraka
- privremeni uvoz stručne opreme
- privremeni uvoz robe namijenjene izložbama, sajmovima, kongresima i sličnim manifestacijama
Prijevoz opasnih tvari
ADR je skraćenica međunarodne konvencije za prijevoz opasnih tvari.
AMBALAŽA ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI je svaka jedinica ambalaže ili teretni prostor, namijenjen pakiranju ili punjenju s opasnim tvarima (kutije, bačve, vreće, kanistri, posude, cisterne i sl.).
Prijevoznik je dužan poduzeti sve što je nužno kako bi se u slučaju nezgode ili nesreće, ili gubitka opasnih tvari tijekom prijevoza izgubljene opasne tvari pronašle, te o opasnosti od opasnih tvari bez odgode obavijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje.
Vozač smije prevoziti opasne tvari ako je navršio 21 godinu života i ima najmanje jednu godinu radnog iskustva na poslovima vozača teretnog vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3500kg.
Nadzor nad prijevozom opasnih tvari provode inspektori cestovnog prometa. Ako su za nadzor potrebna posebna znanja, u provedbu nadzora mogu se uključiti inspekcija zaštite okoliša, te druge nadležne inspekcijske službe.
Tehnički pregled vozila
TEHNIČKI PREGLED VOZILA je djelatnost od općeg interesa, a obvezan je radi provjere tehničke ispravnosti svih motornih i priključnih vozila, osim radnih strojeva.
Tehnički pregledi vozila mogu biti:
- redovni tehnički pregled
- preventivni tehnički pregled
- izvanredni tehnički pregled
REDOVNI TEHNIČKI PREGLED je obavezan za sva vozila koja sudjeluju u prometu na cestama, a obavlja se tijekom 12. mjeseca od posljednjeg redovitog tehničkog pregleda.
Tehnički pregled LAKE PRIKOLICE obavlja se od prvog tehničkog pregleda svake treće godine.
Vlasnik vozila ne plaća naknadu za IZVANREDNI TEHNIČKI PREGLED kada je vozilo od strane policijskog službenika upućeno na izvanredni tehnički pregled ako se na takvom utvrdi da je vozilo ispravno.
DNEVNI PREVENTIVNI PREGLED vozač obavlja prije svakog uključivanja vozila u promet.
PERIODIČNI TEHNIČKI PREGLED i periodični tehnički pregled kočnica vozila do dvije godine starosti moraju obaviti tijekom 12. mjeseca od dana obavljenog redovnog tehničkog pregleda.
Vozila stara od dvije do sedam godina, takvim pregledima se podvrgavaju tijekom 6. mjeseca od dana obavljenog redovnog ili preventivnog tehničkog pregleda vozila i pregleda kočnica.
Vozila starija od sedam godina periodičnim tehničkim pregledima i periodičnim tehničkim pregledima kočnica podvrgavaju se tijekom 3. mjeseca od dana obavljenog redovnog ili preventivnog tehničkog pregleda i pregleda kočnica.
Dokumenti potrebni za registraciju vozila
- dokaz o vlasništvu vozila
- dokaz o plaćenim propisanim obvezama
- dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila
- osobna iskaznica
- Potvrda o osobnom identifikacijskom broju ili drugu javnu ispravu koja sadrži podatak o osobnom identifikacijskom broju
